Ima ljudi na kojima srebro nikad ne tamni. Ima ljudi na kojima zlato toplje sjaji. Ima ljudi koji znaju odgovore na sva pitanja, kako god ona teška bila. Njih možete pitati zašto je nebo plavo i zašto drveće uvis raste želeći dosegnuti sunce, kamo putuju rijeke, ko nas je obojio i odakle cvijeću ime... Njih možete pitati gdje to sunce spava i gdje se kriju drevni gradovi, zašto ne možete razdvojiti mlijeko i čaj da budu kao prije nego što ste ih promješali, ne želeći pitati ni jedno - ni drugo, već nešto treće... Njih možete pitati zašto rastemo, zašto učimo, zašto se ponekad sjećamo svadljivima i tužnima. Zašto sanjamo? Ko je stvorio oblake i zvijezde, slova i brojeve, planine i mora? Zašto ljudi stvaraju, pa ruše? Pa opet grade iz početka? Ne vjerujete?
A osjećate li se kadkada, dok ste u blizini nekih ljudi ugodno, pametno, duhovito, plemenito i puni vrlina? Izazivaju li možda neki drugi judi u vama čudne osjećaje nelagode, htjeli biste se udaljiti, pobjeći od njih, ili se samo svađati s njima jer vas ljute, a vi ne znate zašto? Da...., to je istina.
Ima ljudi koji izazivaju i potiču ono najbolje u nama i drugim ljudima. Samo..., ti se ljudi ne mogu otkriti na prvi pogled. Oni nam čine život ljepšim, svjetlijim, ispunjenijim, svrhovitijim, plemenijim. Kadkad ih možemo prepoznati po osmjehu onih oko njih, ljudi ili djece, po vedrim licima kojima su okruženi, po sretnim pričama ili pjesmama, ili po muzici kojoj uče djecu. U njihovoj blizini nema mržnje, ljutnje ili ružnih riječi. Okruženi su dobrotom, a takvih ljudi ima u svakom gradu. Oni nas uče kako živjeti, kako se radovati, kako voljeti. Zovu ih Zlatni ljudi. Svako sretne nekog svog zlatnog čovjeka, a toga čak i ne mora biti svjestan. No, trag tog susreta ostaje. Prepoznaćete ga u očima koje sjaje i osmjehu koji ostaje na licu, na lijepom, smirenom i ispunjenom osjećaju sreće u grudima....
Potražite Zlatne ljude....... Tu su........Oko Nas.......
~ Jadranka Klepac ~
Нема коментара:
Постави коментар