среда, 08. мај 2013.

O SREĆI - DEZMOND MORIS

U knjizi „Šta je sreća“ Dezmond Moris kaže da ljudi često sreću miješaju sa zadovoljstvom ili ugodnošću, što nije ispravno jer ugodnost je dugotrajnije stanje u kojem nam je život dobar i zadovoljni smo, dok je sreća kratki i trenutni osjećaj koji doživljavamo kada nam život iznenada postaje bolji.

Sreća nikad ne traje dugo. Ona je intenzivan, ali prolazni osjećaj. Zadovoljstvo nakon sretnog događaja može potrajati duže, ali sama sreće je vrlo vremenski ograničena.

Dezmond Moris u knjizi ističe kako su sretni oni ljudi koji vode kreativne živote pune raznolikosti i s iznova vidljivim ciljevima prema kojima mogu usmjeriti svoje napore. Za razliku od sretnih ljudi veliki broj pojedinaca još uvijek vodi beskrajno dosadne živote, radeći jedan te isti posao što prema njemu ne može učiniti ljude srećnima.

Nakon što je definisao izvore sreće, prema njima je i klasifikova sreću.

1. Ciljana sreća – Onaj koji postiže cilj – Budući da su moderni ciljevi simbolični, nije važno koliko su oni visoki, sve dok je riječ o ciljevima koje smatramo važnima. Svako bi sebi trebao postaviti realno ostvarive ciljeve i primjerene našim sposobnostima. Postavimo li sebi prevelike ciljeve u odnosu na talente stalno ćemo biti nesrećni jer ih nismo u mogućnosti ostvariti.

2. Kompetitivna sreća – Pobjednik – Ova vrsta sreće izazvana je s postizanjem pobjede. Povezana je s prvom kategorijom, ciljanom srećom, ali se razlikuje u tome što ciljana sreća zavisi o postizanju ličnih ciljeva, a u slučaju kompetitivne sreće pobjeda je uvijek na račun suparnika.

3. Kooperativna sreća – Pomagač – Uz ukorijenjeni nagon za pobjedom, od pračovjeka smo naslijedili i urođeni nagon da pomažemo drugima. Takvo stanje sreće karakteristično je za dobročiniteljska djela.

4. Genetska sreća – Srodnik – Nagon za reprodukcijom samog sebe toliko je snažan biološki imperativ da uspjeh na tom području donosi trenutke velike sreće. Svaka faza tog procesa od zaljubljivanja, preko vezivanja, rađanja do uspješnog odgoja djeteta stvara talase sreće. Ovo je jedan od najintenzivnijih oblika sreće koju ljudi mogu osjetiti. Ljubav prema partneru ili djetetu nadilazi bilo kakav drugi oblik sreće.

5. Senzualna sreća – Hedonist – Kada ljude pitamo koji su im trenutci u životu bili srećni, najčešće se spominje užitak u ukusnom obroku ili neki drugi tjelesni užitak.

6. Misaona sreća – Intelektualac – Ljudski mozak se tokom evolucije toliko povećao da je sada na nivou da može stvoriti osjećaj sreće jednostavni misaonim igrama sa samim sobom. Te igre mogu biti najjednostavnije kartaške ili kompjutorske igrice, šah ili velika naučna otkrića.

7. Ritmična sreća – Plesač - Ovo je posebno intenzivna vrsta sreće povezana s intenzivno ritmičnim aktivnostima. Doživljava se kroz ples, pjevanje, sviranje, aerobik… Gdje god ljudska aktivnost uključuje „udarac“ odnosno ritam, postoji mogućnost da nas on ponese. Dijeliti taj osjećaj s drugima pojačava to iskustvo.

8. Opasna sreća – Odvažno ponašanje – Namjerno i dobrovoljno biranje rizičnih situacija izvor je sreće pojedincima kojima običan život ne pruža dovoljno intenzivnih trenutaka sreće. Dva najpopularnija oblika takvog ponašanja su kockanje i ekstremni sportovi. Kockanje vodi u opasnost bankovni račun, a ekstremni sportovi tijelo.

9. Sreća u spokoju – Meditant – Cilj je pronaći unutrašnji mir. Međutim, sreću u trenucima meditacije samo rijetki ljudi mogu pronaći jer je to za većinu ljudi suviše pasivno.

10. Posvećena sreća – Vjernik – Duboko religiozne osobe tvrde da najveći osjećaj sreće mogu pronaći u pobožnim trenucima. Ključni element ove sreće je vjera u učenje dotičnih religija.

Нема коментара:

Постави коментар