субота, 21. фебруар 2015.

Insomnija

Šta je insomnija?

Reč insomnija potiče od latinskih reči, koje u prevodu znači «bez sna». Nesanica je simptom koji pogađa jako mnogo ljudi, bar u pojedinim periodima života. Ovaj problem ume da bude jako nazgodan ako traje tokom dužeg perioda vremena. Ljudima oduzima i vreme i zdravlje. Dovodi do toga da se troši novac na lekove i lekare, da se dužnosti obavljaju s pola pažnje, što može da košta mnogo, ponekad dovodi čak i do gubitka posla ili nesreća u radu.insomnia

Nesanica može da se ispolji kao potpuna nemogućnost spavanja ili kroz loš kvalitet sna. Ljudi koji imaju teškoću da se uspavaju ili se bude zorom, takođe mogu da pate od ovog simptoma.

Više od 50% odraslih ljudi je osetilo simptome nesanice, bar u trajanju od nedelju dana. Odrasli ljudi češće pate od nesanice, nego deca i tinejdžeri.

Tipovi insomnije

Insomnija može biti akutna i hronična. Akutna ili kratkotrajna nesanica se javlja usled nepovoljnih životnih situacija. Kada se osoba nađe u stresnoj situaciji, često nastupaju problemi sa spavanjem. Stresne situacije mogu biti najrazličitije vrste, a jedna od najpoznatijih je vezana upravo za promenu vremenske zone. Ljudi koji često putuju s kontinenta na kontinent, doživljavaju fiziološki stres, a njegova posledica se najčešće ispoljava kao nesanica. Akutna nesanica traje najviše do jednog meseca i lako se leči .
Hronična nesanica traje duže od jednog meseca i može biti posledica psiholoških poremećaja ili uzimanja lekova i droga. Ova vrsta nesanice je teža za tretiranje i manje su šanse da će proći “sama od sebe”.

Nesanica može da izazove depresiju, a može i da se javi usled depresije. Nedovoljno sna je snažno povezano sa pomećenim raspoloženjem.

Nesanica je faktor rizika za pojavu depresije, a svakako može da naruši kvalitet života. Nesanica može da prethodi depresiji, a može i da se javi usled depresije. Posledice nedovoljne ispavanosti uključuju stalnu pospanost tokom dana, neraspoloženje, depresivna osećanja i razdražljivost. Nedovoljno sna nam onemogućava da koncentrisano radimo na zadatku, da rešavamo probleme i donosimo odluke. Kada smo pospani veće su šanse da se povredimo, napravimo saobraćajnu nesreću ili se razbolimo. San je bitan za regenerisanje naših vitalnih funkcija. Nedovoljno sna dovodi do opadanja imuniteta, i tako lakše postajemo bolešljivi.

Primarna insomnija je nesanica koja nije povezana sa zdarvstevenim problemima, dok je sekundarna insomnija povezana s depresijom, preteranim korišćnjem lekova, medicinskim poremećajima i bolestima kao što su rak, astma ili artritis. Tretman sekundarne insomnije je teži i dugotrajniji od tretmana primarne.

Psihofiziološka nesanica

Psihofiziološka nesanica je poremećaj u ponašanju koji se izražava tako što su ljudi preopterećeni očekivanjem da ne mogu da zaspe. Ovaj poremećaj počinje usled stresa, ali problem je što se on produžava i nakon stresnog razdoblja. Nesanica ove vrste je naučen odgovor, jer su osobe toliko preokupirane pitanjem da li će zaspati ili ne, da sebe dovode do nemogućnosti uspavljivanja. Ove osobe su fizički napete i često uopšte ni ne mogu da se opuste. One uspevaju da se uspavaju kada su na odmoru, kad ne spavaju kod svoje kuće i kada se ne trude da se uspavaju.

Kada smo preokupirani idejom da moramo zaspati, jednako kao i kada smo preokupirani bilo kakvom drugom idejom, kora velikog mozga je aktivna. Čovek ne može da se uspava ukoliko intenzivno razmišlja o nečemu bitnom, posebno ukoliko brine. Brojanje ovaca, koje deci sugerišu roditelji kao povoljan tretman uspavljivanja, je monotona radnja koja ne uključuje više moždane procese. Takođe, zamišljanje lepih predela pre možemo shvatiti kao opuštajuće emotivno stanje koje, iako uključuje zamišljanje (misaoni proces), ne aktivira više moždane funkcije odgovorne za planiranje i donošenje odluka. Upravo te više kognitivne funkcije nas održavaju budnim i fokusiranim. Jasno je da u takvom stanju ne možemo da se opustimo i uspavamo.

Spoljašnja nesanica

Spoljašnja nesanica je posledica spoljašnjih činilaca. Ona nastaje kada se promeni uobičajena okolina u kojoj smo navikli da spavamo. To može biti spontana promena u smislu odlaska iz spostvenog u hotelski krevet, a može biti i promena koja je nastala usled razvoda braka ili raskida veze, te je osoba ostala sama u krevetu koji je navikla da deli s nekim. Pored ovih činilaca, buka i svetlost mogu doprineti lošem snu i nemogućnosti uspavljivanja. Navike, kao uspavljivanje uz TV ili muziku, predstavljaju loš način uspavljivanja i mogu dovesti do insomnije. Koliko god mislili da nam TV pomaže u uspavljivanju, najbolje je spavati u tišini, bez spoljašnjih šumova i smetnji.

Visinska nesanica

Kada se nađemo na planini, nedostaje nam kiseonik, a to može dovesti do poremećaja spavanja. Uglavnom je ovakva nesanica kratkotrajna, mada se može desiti i da potraje.

Tretman nesanice:

Kod nas mali broj ljudi zna kako da se nosi s nesanicom. Česta je pojava, usled nedostatka novca i vremena da ljudi «na svoju ruku» uzimaju lekove za spavanje. S jedne strane, postoje terapije koje su veoma uspešne u otklanjanju problema nesanice, s druge strane tu su lako dostupni lekovi za kojima ljudi najčešće posežu. Međutim, svaki lek nosi i rizik. Lekovi koji izazivaju san se zovu hipnotici. Ako se kontrolisano koriste, oni zaista mogu biti od pomoći. Međutim, kada ih osoba samostalno uzima, oni često donose veću štetu nego korist. Osoba, koja se uspavljuje lekovima, uglavnom se teško budi ujutru. Kada se razbudi, i dalje se oseća umrtvljeno i usporeno. Često ima probleme s pamćenjem, a i glavobolje. Još veća opasnost od ovih lekova je ta što oni mogu delovati kao droge, tako da se osoba na njih navikne. Tada, umesto izlečenja nesanice dolazi do još većih problema kod uspavljivanja, ukoliko se ne posegne za lekom. San bez leka postaje nekvalitetan ili nemoguć. Osoba ima utisak da može lepo da se naspava jedino uz pomoć sedativa. Tako joj lekovi postaju sastavni deo života.

Lekovi, međutim, najčešće sediraju do te mere da direktno ubaciju snevača u dubok san, onaj san u kojem ne sanjamo. Poznato je da se organizam najviše odmara kroz sanjanje. Često čujemo od korisnika lekova za uspavljivanje da se ne sećaju svojih snova. Budući da nam san pomaže da proradimo poteškoće i utiske iz prethodnog dana, on je vitalizirajući za naš život. Stoga, osobe ovisne o lekovima za spavanje, često zapravo bivaju sve umornije. Iako se dešava da spavaju duže nego što bi to inače činile, san im je nekvalitetan i ne dovodi do odmora. Takođe, uz osećaj hroničnog umora ide i razdražljivost. Iako ljudi često koriste trankilizere i anksiolitike (lekove za umirenje napetosti i anksioznosti) kao sredstva za uspavljivanje, oni mogu imati sasvim suprotan efekat. Budući da je osoba večito pomalo usporena, ima nezdrav i dubok san, lako postaje razdražljiva i na najmanje stimuluse (na koje inače ne bi reagovala), pa čak i besna i dešava se, da, opšte uzev, teže kontroliše svoje emocionalne reakcije. U takvim situacijama, kako bi “pobedila” svoju napetost, uglavnom, ponovo posegne za lekom za smirenje i tako sebe dovodi do začaranog kruga i verovanja da je bez lekova nefunkcionalna.

Da li žene češće pate od nesanice nego muškarci?

Da, žene iamju dva puta veće šanse da pate od nesanice nego muškarci. Neka istraživanja kažu da društveni faktori, poput nezaposlenosti ili razvoda, povećavaju mogućnost dolaska do nesanice. Žene su, češće od muškaraca, u poziciji lošeg spavanja zbog toga što su žene. Drugim rečima, tipično ženske karakteristike dovode do stresnih situacija koje umanjuju kvalitet sna. Menopauza i period pre menopauze često izazivaju  hormonski disbalans, pa i fiziološki stres koji umanjuje kvalitet ili mogućnost sna. Ista je situacija s jakom PMS-om. Trudnoća je, takođe, stanje koje dovodi do lošeg ili izostanka sna. Što je stresnija situacija u kojoj se nalazite, to je veća mogućnost da ostanete bez dobrog sna.

Vežba za dobar san

Uspavljivanje se može i uvežbati. Korišćenje lekova je samo olakšivač nečemu što možete uraditi na zdraviji i efikasniji način. Tretman nesanice je najbolji kada uključuje integrativin pristup problemima sa uspavljivanjem. Dakle, ponekada nije dovoljno da se služimo samo psihološkim i psihoterapijskim saznanjima, već i socijalnim veštinama (koje mogu modulirati razdražljivi temperament – koji dovodi do teškoća u uspavljivanju) i promenama u ponašanjima i navikama koje narušavaju dobar san.

Dnevne «vežbe» protiv nesanice:

-Konzumirajte manje kafe, alkohola i cigareta, naročito pre odlaska na spavanje
-Ne večarajte pre spavanja. Trudite se da vam poslednji obrok bude bar tri sata pre odlaska u krevet
-Fizička aktivnost je poželjna tokom dana, ali nikako u kasnim satima, pred odlazak na spavanje
-Izbegavajte popodnevni san, naročito u kasno popodne
-Ako ste u prilici, posećujte masera. Masaža veoma povoljno utiče na opuštanje muskulature
-Regulišite vreme odlaska na spavanje i budite se u isto vreme svakog dana
-Napravite beleške o kvalitetu vašeg sna i vremenu spavanja. One će vas tačno obavestiti da li ste uspeli da postignete dobar ritam buđenja i uspavljivanja

Noćne «vežbe» protiv nesanice:

-Odlazite na spavanje uvek u isto vreme i budite se u isto vreme, bez obzira kada ste zaspali
-Ne provodite previše vremena u krevetu. Vreme koje trošite na bezuspešno uspavljivanje može samo da vas iznervira i uznemiri, a to nikako ne pospešuje san
-Ako ste u mogućnosti, napravite posebnu spavaću sobu, koja će vam služiti samo za seks i san
-Napravite okruženje koje će poboljšati vaš san. Lezite u hladan i uduban krevet i zamračenu sobu
-Uspavljujte se lepim mislima, mislite na prirodu, usmesto na brige s posla
-Topla kupka sat vremena pre odlaska na spavanje, povoljno utiče na opuštanje vaših mišića i na kvalitet vašeg sna
-Rutinske radnje su dobre za uspavljivanje. Ako se naviknete da čitate knjigu u krevetu, ona vam može poslužiti bolje nego lek za san

Нема коментара:

Постави коментар